info@usrvitez.ba

Negativni uticaji MHE - iskustva

Na osnovu najava o planiranoj izgradnji niza MHE na rijeci Lašvi na III ribolovnom područja - zona III, Udruga sportskih ribolovaca Vitez je na osnovu dosadašnjeg rada jedne MHE od 2006., i istraživanja o uticaju MHE na vodotoke i okoliš, prikupila podatke o negativnim uticajima minihidroelektrana. Smatramo da prikupljeno trebamo iznijeti javno kako zbog članova USR Vitez tako i stanovnika općine Vitez. Smatramo da se svaki plan i projekat za izgradnju hidroelektrane koje pregrađuju rijeku i ima prateću akumulaciju, mora još kao početna ideja staviti pred sud javnosti, i da se mora ponuditi alternativa kao razvojna šansa ugroženog prostora. Alternativa mora biti u startu ravnopravna opcija. Urađena stručno, objektivno i nepristrasno. Konačnu riječ (suglasnost) treba da kaže lokalna zajednica i ugroženo stanovništvo. Prvo na šta ćemo skrenuti pažnju, jeste da nismo protiv izgradnje "mini"-hidroelektrana, ali hidroelektrana bez velikih brana i pratećih akumulacija. Nismo protiv energije. Energija je neosporno osnovni pokretač razvoja čovječanstva. Energija treba biti u funkciji održivog razvoja jer neki izvori energije opasno ugrožavaju okoliš i kvalitet života. Zato se danas u svijetu prednost daje obnovljivim izvorima energije. Mnogi griješe ili svjesno obmanjuju javnost tvrdnjom da je svaki izvor hidroenergije obnovljivi izvor. Kao što i sami vidimo svakodnevno nas bombarduju vijestima o planovima za izgradnju novih hidroelektrana. Jedno od najvećih bogatstava naše zemlje, naše rijeke, postale su mete za sticanje brzog profita. Cijena električne energije na svjetskom tržištu svakodnevno raste, a tu su i poticaji za "obnovljive izvore" koje mi plaćamo, tako da je izgradnja hidrocentrala unosan posao, i brza zarada je zagarantovana.

Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini prisutna je prava ekspanzija mini-hidroelektrana (mHE) koje su nalaze u postupku od projektovanja, dodjele koncesije i izgradnje. U FBiH postoje različita tumačenja o tome šta se konkretno podrazumijeva pod pojmom mini-hidroelektrane (mHE). Ne postoji strogo određena definicija o klasifikaciji mHE izuzev ona koja se izražava u snazi elektrane. Prema literaturi, ali i prema domaćem zakonodavstvu, najčešće se spominje granica do 5 MW. Ispod te granice su minihidroelektrane, a iznad ovog nivoa snage podrazumijevaju se velike hidroelektrane.

Međutim, ono što karakteriše mHE jeste nepostojanje vodne akumulacije pa je ova odlika često ključna prilikom klasifikacije. Sam naziv mHE "bi trebao nositi" tzv. tirolski tip elektrana pri čemu se koristi prirodni pad vodotoka i samo se uzima dio vode koji se odmah vraća u korito, a ustava ne služi za akumuliranje već za usmjeravanje dijela vode jako kratkog toka i njeno odvođenje na turbinu. Međutim pod nazivom mHE su stručnjaci podveli i hidroelektrane koje potpuno pregrađuju rijeke i imaju prateću akumulaciju ili uvode kompletan vodotok u cijevi sto presušuje vodotok u dužini nekoliko kilometara (ne obazirući se na propisani biološki minimum).

Kod nas je uvriježeno stajalište da male hidroelektrane ne štete okolišu pa investitori mogu dobiti dozvole po kojima njihov zahvat u prirodu ne bi bio štetan, ali u tim parcijalnim ocjenama ne sagledava se kumulativni utjecaj malih hidroelektrana. Jedna stvar je imati jednu mHE na vodotoku, a potpuno drugačiji uticaj na okoliš ima cijeli niz mHE.
Na rijeci Lašvi je izgrađena jedna "mini"-hidroelektrana mHE "Vitez 1" snage 1200 KW, a sada se planiraju mHE "Lašva" snage 960 KW lokacija ispod Impregnacije, mHE "Centar" snage 900 KW lokacija preko puta gradske autobusne stanice, mHE "Rijeka" snage 900 KW lokacija 1.100 metara uzvodno od ušća Kruščice i mHE "Ušće" na ušću Bile u Lašvu.
Da su to “mini”-hidroelektrane samo na papiru, dokazuje iskustvo sa već izgrađenom mHE sa betonskom pregradom (branom) visine 10-12m i pratećom akumulacijom, a slijedi cijeli niz istih takvih.

Jedan pjesnik sa naših balkanskih prostora nekad je rekao "Gdje god vidiš zgodno mjesto ti drvo posadi", u današnje vrijeme kod nas u to bi trebalo da zvuči "Gdje god vidiš zgodno mjesto ti centralu izgradi".

Ove hidroelektrane su "mini" samo po imenu i snazi, a "maxi" po devastaciji rijeka i okoliša. Zbog nezainteresovanosti velikih državnih elektroprivrednih preduzeća, zbog slabe ili nikakve strategije, te zbog nejasnih propisa i procedura ulazak u ovaj proces izgradnje mHE kod nas teče prilično stihijski. Doda li se tome činjenica da investitori dolaze najčešće iz drugih djelatnosti (privrednih grana), bez minimuma znanja iz oblasti energetike, ne čudi niz pogrešnih poteza, kao i veoma spor i katstrofalan proces realizacije.

Prisutni problemi pri realizaciji mHE su višestruki, a za nas je najbitnija činjenica da rijeka Lašva nema podatke višegodišnjeg praćenja protoka, a što je ključni element za projektovanje, odnosno proizvodnju električne energije. Zbog nedostatka valjanih podataka o protoku vodotoka mjerenjem na duži vremenski period pristup projektovanju je uglavnom baziran na neutemeljenoj hidrološkoj održivosti. Također, prisutno je često predimenzioniranje objekata (promjer cjevovoda, tehnički elementi turbine) u odnosu na prvobitni projekat. U većini slučajeva konstatovano je da investitori svojevoljno odstupaju od projekata. Na ovaj način se vrši veći negativan uticaj na okolinu koji se ogleda u smanjenju vode u glavnom koritu vodotoka, posebno u sušnom periodu. Jedan od osnovnih ekoloških zahtjeva je da se u glavnom koritu vodotoka održi ekološki prihvatljiv protok (tzv. biološki minimum) za vrijeme najnižih vodostaja u ljetnom i zimskom periodu što se u praksi ne provodi.

Kako to izgleda u praksi pokazuju slijedeće fotografije:  

Također, jedan od okolinskih zahtjeva je i da se cjelokupni objekat ambijentalno uklopi u prirodno okruženje. Nažalost, ma kako se u okolinskoj dozvoli insistiralo na tome da se investitori pridržavaju odobrenih projekata, imamo situaciju da se to u praksi ne provodi, naravno, zbog smanjenja troškova.

Ipak, jedan od temeljnih ekoloških zahtjeva je da se od starta projektnih aktivnosti uža lokalna zajednica uključi u proces donošenja odluka, da se svi zainteresirani upoznaju sa projektom, te da se prihvate svi zahtjevi mještana koji su realni, ali i životno važni. Nažalost, ove aktivnosti su slabo zastupljene iz mnoštva razloga, te lokalna zajednica najčešće sazna za projekte kada su već u poodmakloj fazi.
Svi ovi silni problemi koji se javljaju samo se djelimice analiziraju na raznim vrstama skupova. Ti skupovi (javne rasprave, savjetovanja) najčešće su inicirani od strane koncesionara-investitora. Obično se iznose neki pozitivni aspekti kao što su povećanje zaposlenosti, uređenje obala i poboljšanje turizma, no druga strana medalje se vidi samo kroz dugogodišnji rad mHE. Druga strana medalje su uništene rijeke, poremećena mikroklima, uništeni izvori pitke vode, nestajenje endemskih biljnih i životinjskih vrsta, mogućnost izbijanja bolesti...

Ističe se da je uticaj na na okoliš pozitivan, iskustvo nam govori suprotno. Hidroelektrane mijenjaju rijeku iz temelja, izmjenom i usporenjem vodotoka, temperaturno, izmjenom kemijskog sastava vode... U slučaju mHE sa akumulacijom usljed taloženja i trulenja organskih sastojaka dolazi do bujanja vodenog bilja nizvodno, usporenja vodotoka, smanjenja rastvorenog kisika u vodi, veće temperaturne razlike vode na površini i dnu akumulacije pri ispuštanju iz turbina predstavljaju svojevrsne šokove za živi svijet nizvodno, nepostojanje prolaza za ribu (iako se u projektima planira) prekida prirodne migracije i uništava riblju populaciju.. Ujedno sam proces truljenja organskih materija u akumulacijama i izbacivanje plina u okolinu, usporenja toka i povećanje vodene površine uvelike mijenjaju mikroklimatske odlike područja u kojem se nalaze. Štete se ispoljavaju i kroz drastične promjene u razini podzemnih voda na čije podizanje utiču akumulacije. mHE zaustavljaju protok sedimenta (a Lašva je poznata kao rijeka sa velikom količinom sedimenta što se ogleda u stalnim izmjenama konfiguracije toka) te dolazi do taloženja istih u samim akumulacijima, a ako znamo da svi (općine, industrija, farme, kućanstva, bolnice..) ispuštaju otpadne vode u rijeku Lašvu onda zamislite od čega se sastoji mulj u ovim akumulacijima. 

Čitajući gore navedeno, postavlja se jedno pitanje: ako su nam sada i hidroelektrane po definiciji štetne, od kuda ćemo onda uopće proizvoditi struju?
Hidroenergija je itekako istinski obnovljivi izvor energije. Ne na način da se nemilice grade mHE i gdje postoje uvjeti i gdje ih nema. Postoje i drugi tipovi mini-hidroelektrana koje ne trebaju brane ni akumulacije, koje mogu itekako biti u funkciji proizvodnje električne energije ne narušavajući okoliš, a postoje i drugi vidovi obnovljivih izvora energije, a tu su i solarne elektrane i vjetroturbine.

Mi, koji smo odrastali i svakodnevno se nalazimo uz rijeku Lašvu smatramo da rijeka nema kapacitet koji je potreban za ovoliki broj mHE, pogotovu poučeni iskustvom rada i posljedica samo jedne jedine mHE koja je u funkciji. Ovo će izrazito salmonidnu vodu u kojoj od pamtivijeka obitavaju autohtone vrste riba (potočna pastrmka, lipljen i mladica), vodene životinje kao što su bizamski pacov i vidra degradirati u negativnom smislu. Jedna mHE sa branom i akumulacijom jeste štetna po okoliš, a za niz mHE tog tipa zaključite i sami.

Pogledajte akumulaciju koja već postoji, jezero je puno mulja, plinovi se neprestano podižu iz vode u vidu klobuka, u ljetnom periodu i kod niskih vodostaja miris blago rečeno nije ugodan, ogromni rojevi komaraca se nalaze u zraku, velike količine plutajućeg otpada su vidljive na svakom koraku... U zadnjih par godina u ljetnjom periodu jednostavno nema dovoljno dotoka vode te mHE neradi, ili se puni akumulacija ne poštujući minimalni biološki protok.

Da bi bilo jasnije o čemu govorimo navešćemo samo neke činjenice koje su poznate: promjena režima protoka vode, promjena kvaliteta vode, kvalitativna i kvantitativna promjena podzemnih voda, erozija i urušavanje zemljišta, taloženje nanosa u akmulacijama, erozija korita nizvodno od brane, moguće izvorište i širenje bolesti, opasnost od rušenja brana, promjena mikroklime, naglo ispuštanje akumulacije, izmjena biocenoze rijeke Lašve, nestanak autohtonih vrsta riba ....

Zakon o zaštiti okoliša u FBIH
član 3.
"Svako lice ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ustavno pravo. Svako ljudsko biće ima pravo na život u okolišu podobnom za zdravlje i blagostanje, stoga je individualna i kolektivna dužnost zaštititi i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija."

MHE se grade da traju ne dan, godinu, nego 50-100 godina.

Kako je rekao jedan indijanski poglavica:
"Zemlju nismo naslijedili od naših predaka nego smo je posudili od naših unuka"

Mi smo protiv ovih projekata i po nama je ovo smrtna presuda za našu i vašu rijeku!

Predato na protokol općine Vitez za sve općinske vijećnike

Prilažemo i nekoliko fotografija iz arhive USR Vitez o radu mHE:

posljedice  nedozvoljenog noćnog "čišćenja" akumulacije – Stari Vitez

 

izgled akumulacije mHE dan poslije naglog pražnjenja 

obala i tok nizvodno

 

ribe pokušavaju udisati zrak jer mulj nažalost ne mogu